Orijentalna musaka

Ukusna i malo drugačija musaka..)))


Vrijeme pripreme:
40 minuta




Sastojci

1 kg Patlidžan
800 gr Mljeveno meso
2 glavice Crveni luk
4-5 čehna Bijeli luk
5 krupnijih komada Paradajz
200 gr Sir trapist
Maslinovo ulje
Malo brašna
Malo maslaca
2 dcl Mlijeko
So, biber
Muškatni oraščić
Začinske trave
Malo soka od paradajza

1.

Patlidžan ogulite (drvenim ili plastičnim nožem - da ne potamni), isijecite ga na kolutove 5 mm širine, posolite i ostavite pola sata da pusti vodu.

2.

Poslije toga, kolutove obrišite čistim ubrusom i ispecite na roštilju ili na teflonu sa minimumom ulja. Na maslinovom ulju propržite sitno sjeckani crni luk, dodajte meso, začinite po želji (so, biber, ruzmarin, bosiljak, mažuran i sl.), zalijte vodom ili supom od kocke i dinstajte oko 15 minuta.

3.

Na polovini dinstanja dodajte sitno isjeckani ili zgnječeni bijeli luk. Paradajz poparite vrelom vodom, ogulite i isijecite na kolutove ili kocke. Od 2 kašike putera, ili margarina i 1 kašike brašna napravite zapršku, dodajte oko 2 dcl toplog mlijeka, posolite, pobiberite i dodajte malo muškatnog oraščića. Miješajte kašikom dok se ne zgusne (ne smije da bude zgrudvano). Zatim sir narendajte ili isijecite na tanke šnite.

4.

Veću vatrostalnu posudu premažite uljem i redajte sastojke - kolutove patlidžana, meso, ljušteni paradajz, bijeli (bešamel) sos, rendani sir i tako sve dok ne utrošite sav materijal (malo rendanog sira se ostavi na stranu). Na vrh treba da dođe patlidžan.

5.

Preko svega prelijte malo soka od paradajza, da ogrezne, i stavite u prethodno zagrijanu pećnicu. Kada je gotovo (patlidžan na vrhu dobije lijepu zlatnu boju), pospite preostalim sirom i vratite na još 5 minuta u pećnicu da se sir rastopi.

Velikakuhinja.com

Pročitaj Cijeli Recept...

lepinje

Uvijek sam mislila da u pripremi i izradi lepinja lezi neka tajna. Nikako mi nije polazilo za rukom napraviti onako rahle, mekane, rupicaste, lagane i prozracne.


Vrijeme pripreme:
2 sati

Zahtjevnost:
Srednje zahtjevno

Način posluživanja:
Idealne za cevape, variva, corbe, satarase ili za razne namaze.


Sastojci

1 kg Mekog brasna
50 g Svježi kvasac
1 kas Šećer
2 kas Soli
7,5 dl Mlake vode
2 kas Maslinovo ulje
za premaz:
1 kom žumanjak
2 kas Kajmak

 

1.

Brasno prosijati, pa u sredini napraviti udubljenje u koje izmrvite kvasac, dodajte secer. Sol rasporedite uz sam rub posude.

2.

Mlakom vodom zamijesiti mekano tijesto. Mijesati tako dugo dok pod prstima ne osjetite mjehurice zraka koji pocnu pucketati, oko 5 - 10 min.

3.

Kad ste tijesto umijesili, dodajte ulje uz rub zdijele, pa lagano okrenite tijesto tako da sa svih strana bude u ulju.

4.

Zdijelu pokriti prozirnom folijom i ostaviti na toplom da nadolazi. Ja uvijek ugrijem rernu na 40*c i u njoj ostavim tijesto.

5.

Kada je tijesto udvostrucilo masu, lagano ga premijesite, ostavite da nadolazi opet i to ponovite jos dva puta.

6.

Nakon treceg puta kada je tijesto uzraslo, istresite ga na brasnom posutu radnu podlogu i podijelite na 10. jednakih hrpica.

7.

Svaku hrpicu tijesta premijesite na brasnu i stavljate na kartone koje pospete obilato brasnom. Kartone mozete isjeci od razne ambalaze u koje se pakuju prehrambeni proizvodi.

8.

Nakon 10-ak min. tijesto rastanjite tako sto sake skupite u pesnicu, pa prvim zglobovima sake, blago pritiskate po tijestu do velicine koju sami zelite. Ostavite jos 10-ak min. da miruje.

9.

Kartonom napravite mrezice po tijestu, zatim ga premazite zumanjcem u koje razmutite i kiselo vrhnje.

10.

Sad uzeti viljusku i tijesto izbockati sa svih strana. To ponavljati vise puta. Jasmina je rekla," Sto vise puta izbockas tijesto, to bolje ", zasto je to vazno ni ona sama nije znala.

Izvor: Velikakuhinja.ba

Pročitaj Cijeli Recept...

Aditivi u prehrambenim proizvodima

Definicija i upotreba

Aditivi (lat. additivus - dodatni) su hemijske supstance koje se u malim količinama dodaju različitim produktima, radi njihove stabilizacije ili poboljšanja nekih svojstava. Aditivi imaju prefiks E ispred internacionalno ustanovljenog broja. Proizvođač mora da označi kategoriju i E broj ili naziv aditiva. E brojevi predstavljaju međunarodno prihvaćen sistem za označavanje aditiva (EC – European Communites), koji je uveden iz praktičnih razloga (da se izbjegne konfuzija usljed upotrebe sinonima pošto pojedini aditivi imaju veoma duge nazive itd).

Prehrambenim aditivima se smatraju tvari tačno poznatog hemijskog sastava, koje se ne konzumiraju kao hrana i nisu tipičan sastojak hrane, bez obzira na prehrambenu vrijednost, a dodaju se hrani radi poboljšanja tehnoloških i senzorskih svojstava. Aditivi su dodaci hrani i pićima u prehrambenoj industriji, a neki se upotrebljavaju i u farmaceutskoj industriji. Oni najčešće služe za poboljšanje boje, okusa i mirisa, te za konzerviranje.

Aditivi se dodaju hrani u tehnološkom procesu proizvodnje, tokom pripreme, obrade, prerade, oblikovanja, pakovanja, transporta i čuvanja. To su supstance koje postaju i ostaju sastojak prehrambenih proizvoda (za razliku od pomoćnih sredstava i enzimskih preparata koji dolaze u kontakt s prehrambenim proizvodom, ali ne postaju njegov sastojak), zbog čega su, sa zdravstvenog aspekta, značajnije.

Svrha dodavanja konzervansa je stabiliziranje proizvoda, produženje njihove trajnosti i kao prevencija od kvarenja, odnosno mikrobiološke kontaminacije. Aditivima (konzervansima) se štitimo od najgoreg - od pokvarenih ili kontaminiranih namirnica.

Osnovne grupe aditiva
1. Antioksidansi i sinergisti antioksidansa
2. Konzervansi
3. Arome
4. Pojačivači arome
5. Emulgatori, zgušnjivači sredstva za vezivanje i sredstva za želiranje
6. Bojila
7. Sredstva za zaslađivanje (sladila)
8. Kiseline
9. Baze
10. Soli
11. Enzimski preparati
12. Sredstva za neutralizaciju
13. Pomoćna sredstva u proizvodnji (sredstva za sprečavanje pjenušanja, katalizatori, sredstva za bistrenje, filtriranje i adsorpciju, sredstva za smrzavanje, deterdženti.
14. Ostali aditivi

Štetnost po zdravlje

Najpoznatiji konzervans, a ujedno i najmanje opasan je kuhinjska so (NaCl). Ona se obično ne smatra hemijskim dodatkom, iako to, ustvari, jeste, kao i sirće, šećer, sorbati i sl. Šećer i so su najčešće korišteni dodaci prehrambenim proizvodima. Važni su zbog toga što formiraju ukus, a ujedno su i konzervirajuća sredstva. Svako prekoračenje njihove količine ima štetan uticaj na organizam konzumenta. To isto vrijedi i za ostale aditive.

Najveći problem u utvrđivanju štetnog uticaja na zdravlje konzumenta predstavlja grupa konzervanasa koji služe za očuvanje boje proizvoda i svježine mesa (nitrati, nitriti), zbog mogućnosti njihove konverzije (pomoću crijevne mikroflore) u toksične i karcinogene spojeve (nitrozamin, methemoglobin). Međutim, treba naglasiti da je opasnost od nitrata u mesnim prerađevinama mnogo manja od trovanja mesom uzrokovanim patogenim mikroorganizmima (bakterijama).

Svi dodaci hrani označeni sa E-brojevima pomno su ispitani. Osim toga, u prosječnoj potrošnji hrane po stanovniku, među hemijski definiranim čistim hemikalijama dominiraju: saharoza (šećer), kuhinjska so (NaCl), škrobni sirup (glukoza, glukozni, fruktozni I miješani) i natrij hidrogenglutamat, mada se najčešće i ne svrstavaju u aditive. Ukoliko je dokazana štetnost nekog dodatka njegova upotreba je propisom ograničena ili potpuno zabranjena. Bitan je i podatak koliko se određenog aditiva dodaje hrani i na taj način konzumira. Svi dozvoljeni aditivi su sigurni u granicama prosječnog konzumiranja. Svi hemijski dodaci hrani, koji se upotrebljavaju u modernoj prehrambenoj industriji i kontroliranom prometu hrane, pod strogom su zakonskom kontrolom i i predmet su provjera.

Upotreba aditiva se ne prepušta slobodnoj volji proizvođača, već su njihova pozitivna lista (lista dozvoljenih aditiva), proizvodnja, promet, kvalitet (čistoća), ograničenja upotrebe, označavanje i drugi zahtjevi zakonski regulirani. Ustanovljena je internacionalna procedura koja prethodi dozvoli za upotrebu aditiva. JECFA (Joint Expert Commitee of Food Additives) utvrđuje hemijske specifikacije i vrši procjene zdravstvene bezbjednosti aditiva na osnovu kojih Komisija Codex Allimentarius donosi standarde i preporuke za njihovu upotrebu. Te standarde i preporuke zemlje članice UN ugrađuju u svoju zakonsku regulativu. Regulativa o aditivima je prva usklađena regulative vezana za hranu u EU, koja je uvela koncept E brojeva za označavanje aditiva u Europi.

U našoj zemlji, u vezi s kontrolom aditiva postoje određene neusklađenosti, koje se mogu formulirati kao nedostatak jedinstvene metodologije, slaba tehnička opremljenost pojedinih laboratorija, nedostatak kadra itd. U zamljama Evropske unije mnogo veća odgovornost (kontrola) se prepušta proizvođačima, ali su zato sankcije državnih organa izuzetno stroge, ukoliko se dokaže da se propisi ne poštuju. Pored toga, udruženja potrošača u zemaljama članicama EU su veoma aktivna, tako da svaki slučaj nepoštivanja propisa obznanjuju u medijima, što ima za posljedicu pad prodaje proizvoda kompanije koja je prekšila propise.

E - aditivi
Slovo E znači EC (European communities - evropske zemlje).
E - brojevi se odnose na različite vrste prehrambenih aditiva. Pojedini E - brojevi su zabranjeni u nekim državama.

Emulgatori su podjeljeni na sljedeće kategorije:

E - brojevi Dodaci u proizvodnji namirnica
100 - 180 Boje
200 - 252 Zaštitna sredstva
260 - 297 Emulgatori kiselosti
300 - 385 Antioksidansi
400 - 429 Sredstva za zgrušavanje
430 - 499 Emulsifikatori
620 - 640 Poboljšivači okusa
950 - 967 Sredstva za zaslađivanje

Haram E - brojevi
Sljedeći sastojci se smatraju haramom:
E 120 - cochineal (crvena boja koja se dobija iz insekata).
E 441 - želatin, ukoliko je svinjskog porijekla.
E 542 - jestivi fosfat, koji se dobiva iz kostiju, ukoliko su svinjske.

Upozorenje!
Neki sastojci nisu u potpunosti halal. Skriveni dodaci pospješuju odvijanje proizvodnih procesa, kao što su: rastvaranje neke supstance ili jednakomjerno miješanje rastvora ili obradu sastojaka u proizvodnom sistemu. Oni se ne navode na popisu sastojaka na ambalaži proizvoda, ukoliko zakonom nije reguliran procenat koji je dozvoljeno prikriti. Naprimjer, u SAD kontrolna dozvola dopušta da se na ambalaži može prikriti samo 2% od ukupnog sastava određenog dodatka ili prehrambenog proizvoda. Naprimjer, Beta Keroten kao sastojak u hrani na prostoru SAD nije potpuno čist. Njegov sastav je halal 98%, dok preostala 2 procenta mogu biti biljna ulja ili želatin dobiven iz ribe.

Izvor: Agencija za certificiranje halal kvalitete

Pročitaj Cijeli Recept...